Covid, zima i sezonska depresija – kako si možemo pomoći?

Što ako nas dugoočekivano paljenje lampica ne usreći?

Tekst: Mia Vodopija Lektura: Ana Ninković Ilustracija: Milica Lazarević

Prošla godina definitivno nije prošla planirano. Covid, potresi, lockdown i sveopća panika koja je povećala dozu stresa na milijun, slomili su nas fizički i psihički.

Iako je predblagdansko i blagdansko vrijeme doba šarenila, veselja i zajedništva, prošlogodišnji Božić i Nova godina bili su zavijeni u sivu boju nezadovoljstva, depresije i zbunjenosti.

S obzirom na to da je adaptacija prava supermoć ljudske vrste, ove godine smo se priviknule na ‘novo normalno’, odnosno živote s maskama, cjepivima i Covid potvrdama. Sada smo u prosincu, zadnjem mjesecu godine, što znači da kreće postavljanje lampica diljem svijeta za praznične božićne sajmove.

Domaće i strane božićne pjesme, mirisi fritula, palačinki i kuhanog vina, razni štandovi slanih delicija te odlična ponuda zanimljivih koktela... kako netko može biti tužan, depresivan ili loše volje kada stiže Božić?

Je li mentalno zdravlje pravo zdravlje?

Iako se u Hrvatskoj (i cijeloj bivšoj državi) ne priča o mentalnom zdravlju onoliko koliko bi trebalo, što zbog smatranja da mentalno zdravlje nije pravo zdravlje, što zbog raznih narodnih mitova i tabua, ono je bitna komponenta našeg bića. Ne postoji ništa bolje od harmonije psihofizičkog zdravlja ka kojoj sve trebamo težiti.

Najveći problem kod mentalnog zdravlja jest taj što je ono nevidljivo – kada se psihički loše osjećaš, kada te nešto muči danima i noćima, kada imaš osjećaj da se topiš u dubokom oceanu crnih i depresivnih misli, nitko to ne može vidjeti na tebi. Ne piše ti na licu da ti nije dobro... a i kako bi pisalo?

Učene smo da na svako ‘kako si’ pitanje, odgovorimo dobrim starim ‘dobro sam’ odgovorom. Učene smo da se smješkamo u trenucima boli i da zanemarujemo vlastite potrebe. Nećeš valjda biti nepristojna (i iskrena) pa ozbiljno odgovoriti na pitanje postavljeno iz pristojnosti.

„Ne osjećam se baš svoja u zadnje vrijeme”

Možda dok čitaš ovaj tekst misliš da se ovo sve ne odnosi na tebe; pa ti zasigurno nisi depresivna... svatko ponekad ima crne misli, ali ti si dobro. Nisi luda da imaš problema s mentalnim zdravljem, ti si normalna – to si vjerojatno govoriš, je li tako? Međutim, je li se u ovim zadnjim mjesecima godine osjećaš kao da ‘nisi baš svoja’?

Ako si se prije nekoliko mjeseci veselila predblagdanskom i blagdanskom periodu, kupnji poklona, božićnim domjencima, šetnji gradom i promatranju šarenih lampica i kućica, okupljanjima kod prijatelja i ukusnim kolačićima, ali sada se osjećaš prazno, znaj da nisi jedina! Mnogo ljudi se osjeća drugačije, lošije i čudnije u ovim hladnijim mjesecima.

Razloga tomu je mnogo, od životnog stresa svakodnevice preko nerazjašnjenih trauma pa sve do nedostatka sunca. Prva dva razloga si vjerojatno mogla pogoditi – stres i obaveze, međuljudski odnosi i nedostatak pravilne komunikacije mogu usporiti i one najbolje, baš kao i flashbackovi i somatske senzacije sjećanja traumatskih događaja s kojima se još nismo uhvatile u koštac, ali jesi li znala da je promjena vremena ključna za naše psihofizičko zdravlje?

Kada kažemo SAD, ne mislimo na Ameriku...

Sezonska depresija ili sezonski afektivni poremećaj (seasonal affective disorder) oblik je depresije povezan s promjenama godišnjih doba. Ona se obično pojavljuje i javlja u istom periodu svake godine, najčešće u periodu od rujna (9. mjeseca) do početka proljeća ili ljeta. Procjenjuje se da preko 40 posto odrasle populacije ima jedan ili više simptoma depresivnog tipa, kao na primjer smanjenje nivoa energije tijekom zimskih mjeseci.

Pojava sezonske depresije je u vezi s meteorološkim promjenama koje relativno naglo nastupaju nakon ljeta i zahtijevaju određenu adaptaciju organizma. Na psihološke funkcije djeluje, ne samo skraćenje dana i sve manji broj sunčanih sati, već i „napadi” sezonskih virusa koji također izazivaju fiziološki stres i iscrpljuju organizam. Neki čimbenici koji utječu na sezonsku depresiju su tvoj cirkadijalni (biološki) ritam te razine serotonina i melatonina.

Na tvoj biološki ritam utječe smanjena razina sunčeve svjetlosti na jesen i u zimu. Ovo smanjenje sunčeve svjetlosti može poremetiti unutarnji sat tvoga tijela i dovesti do osjećaja depresije.

Pad serotonina, neurotransmitera koji utječe na raspoloženje, može igrati ulogu kod sezonske depresije. Smanjena sunčeva svjetlost može uzrokovati pad serotonina, a promjena godišnjeg doba također može poremetiti i ravnotežu razine melatonina u tijelu, koja je bitna kod spavanja i raspoloženja.

Glavni simptomi sezonske depresije su: umor, slabost, osjećaj težine u nogama ili rukama, tuga, razdražljivost, preosjetljivost, bijes, povećana potreba za snom ili nesanica, povećanje ili smanjenje apetita, povećanje ili smanjenje tjelesne mase i mnogo drugih tjelesnih ili psihičkih simptoma. To su i simptomi po kojima zaključujemo je li vrijeme obratiti se doktoru za pomoć.

Kako si možemo pomoći?

Liječenje sezonskog afektivnog poremećaja može uključivati ​​terapiju svjetlom, lijekove i psihoterapiju.

Kod svjetlosne terapije, koja se naziva i fototerapijom, sjediš nekoliko metara od posebne svjetlosne kutije tako da si izložena jakom svjetlu unutar prvog sata nakon buđenja svakog dana. Svjetlosna terapija oponaša prirodnu vanjsku svjetlost i čini se da uzrokuje promjenu kemikalija u mozgu povezane s raspoloženjem.

Ona je jedan od prvih tretmana za sezonsku depresiju. Općenito počinje djelovati za nekoliko dana do nekoliko tjedana. Ova vrsta terapije je učinkovita za većinu ljudi kod ublažavanja simptoma sezonske depresije.

Neki ljudi sa sezonskom depresijom imaju koristi od liječenja antidepresivima, osobito ako su simptomi teški. U dogovoru s doktoricom, ona može preporučiti lijekove koji bi ti mogli pomoći, a i psihoterapija je odlična opcija za liječenje sezonske depresije.

Ono što možeš napraviti jest biti nježna sa sobom i podsjetiti se da nisi robot te da trebaš (i moraš!) uzimati pauze. Možeš u sigurnosti i miru svog doma već danas probati opuštajuće vježbe istezanja tijela i joge te napokon otkriti čari meditacije. Uz sve besplatne videe na internetu, sigurno ćeš naći baš ono što ti odgovara. Također isprobaj mediteransku prehranu (povećani unos ribe, orašida, voća i povrća), za koju se smatra da pomaže onima koje se bore s depresijom.

Moć ženskog prijateljstva

Postoji još jedna besplatna stvar koja ti može pomoći, a to su žene. Tvoja majka, baka, sestra, teta, prijateljica iz škole ili s posla, sestrična ili internetska prijateljica (a znamo da su i internetska prijateljstva prava prijateljstva!) mogu biti tvoje rame za plakanje kada ti to uistinu zatreba.

Iako su sva prijateljstva dobra i korisna, ona ženska su posebna. To kako žena može shvatiti drugu ženu, čak i bez previše riječi, pravi je indikator ženske snage i moći. Ponekad nam treba netko tko će nas podići kada padnemo – to je normalno, u redu i za očekivati.

Pričanje, zezanje, plakanje i smijanje s drugim ženama uvijek djeluje terapeutski, čak i onda kada si ne možeš priuštiti ‘pravu’ terapiju. Neizmjerno je važno njegovati dobre i iskrene odnose s drugim ženama, pogotovo s onim ženama koje su tu za nas bez obzira na bilo što.

Na kraju, bitno je zapamtiti da ti nisi loša žena, kćer, prijateljica, majka ili supruga ako kažeš STOP i posvetiš se sebi. Imaš samo jedno (psihofizičko) zdravlje – nemoj ga uzimati zdravo za gotovo!